Velika Britanija je izglasala izlazak iz Evropske unije nakon 43 godine članstva. U istorijskom referendumu, Bregzit je sa više od milion glasova, tačnije 51,89 odsto, nadmašio opciju ostanka u EU, čime je ispisana nova stranica istorije Velike Britanije, ali i Evropske unije.
Premijer Dejvid Kameron je poručio da je Britaniji potreban novi premijer i najavio da podnosi ostavku, a Rojters javlja da je njegov mogući naslednik bivši gradonačelnik Londona Boris Džonson.
Rojters prenosi da je neimenovani zvaničnik EU saopštio da će Kameron prisustvovati prvom danu samita, u utorak, kako bi obavijestio ostalih 27 članica o ishodu britanskog referenduma o napuštanju Unije. Agencija navodi da će se Kameron nakon toga vratiti u London, a preostali lideri će se sastati sledećeg dana u novom formatu i raspravljati o Bregzitu.
Svi svjetski mediji izvještavaju o rezultatima referenduma u Britaniji, a neprestano stižu i reakcije zvaničnika sa raznih strana.
Kina poštuje izbor britanskog naroda i želi da vrijedno radi na daljem razvoju odnosa, saopštila je danas portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Hua Čunjing.
Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije mogao bi da košta Njemačku tri milijarde evra godišnje, procjenjuje njemačko ministarstvo finansija u dokumentu o posljedicama Bregzita, prenosi ,,Handelsblat”.
,,Za Njemačku će izlazak Britanije biti skup. Na kraju krajeva, time se u dogledno vrijeme gubi treći neto platiša po veličini za budžet EU. To znači da bi doprinos Njemačke godišnje mogao biti povećan za tri milijarde eura”, procjenjuju stručnjaci u timu ministra finansija Volfganga Šojblea.
Navodi se i da bi Berlin Londonu ponudio ,,konstruktivne pregovore o izlasku iz EU”, ali bi ,,postupak razvoda”, koji prema evropskim procedurama traje dvije godine, bio težak. To se prije svega odnosi na pitanje uloge Velike Britanije u Evropskoj investicionoj banci.
Američka Kancelarija Direktora za nacionalne obavještajne aktivnosti objavila je nakon britanskog referenduma, da saradnja SAD sa Londonom na bezbjednosnim pitanjima ostaje snažna.
,,Partnerstvo između SAD i Ujedinjenog kraljevstva u borbi protiv terorizma i na drugim pitanjima važnim za nacionalnu bezbjednost ostaje snažna i nastaviće se bez slabljenja”, rekao je portparol Kancelarije Timoti Baret u saopštenju koje prenosi Rojters.
Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc izjavio je da Evropska unija želi što skoriji izlazak Britanije iz tog bloka i da u tom cilju advokati EU proučavaju da li je moguće da se ubrza mehanizam izlaska iz EU, odnosno aktivacija člana 50 Lisabonskog sporazuma.
Turski zvaničnici reagovali su na britansku odluku i podsjetili da je referendumska kampanja vođena širenjem straha od migracija, posebno u slučaju prihvatanja Turske, većinski muslimanske države sa 79 miliona ljudi, u Evropsku uniju. ,,Rasparčavanje EU je počelo. Britanija je prva napustila brod”, napisao je turski vicepremijer Nuretin Čanikli na svom nalogu na Tviteru.
Ker Lindzi je zastupao stav da Britanija treba da ostane u EU i nakon objavljivanja rezultata napisao je na Tviteru da „nema riječi koje mogu da opišu bijes, brigu, razočaranje i strah“ zbog vijesti“ o ishodu referenduma.
Lider Stranke za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP) i jedan od inicijatora Bregzita Najdžel Faraž rekao je da ne može da garantuje da će se ispuniti jedno od glavnih obećanja te stranke tokom kampanje da će novac koji Britanija izdvaja za EU biti preusmjeren u zdravstvo. Naime, njegova stranka je tokom kampanje ponavljala da će novac koji Britanija šalje nedjeljno u EU, sumu od 350 miliona funti, umjesto toga uložiti u britansko zdravstvo.
Slovački ministar spoljnih poslova Miroslav Lajčak, čija zemlja 1. jula preuzima šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom, izjavio je da Britanija mora ubrzo da obavijesti svoje partnere u Uniji kad planira da napusti taj blok.
“Moramo da znamo na čemu smo. Moramo da budemo u mogućnosti da komuniciramo sa našim građanima”, naveo je Lajčak.
Najizvesniji kandidat Demokratske stranke za predsjednicu SAD Hilari Klinton izjavila je da poštuje glas Velike Britanije.
Odluka Britanije pokrenula je domino efekat u više evropskih zemalja poput Italije, Francuske i Holandije, gdje su desničarske stranke i evroskeptici odmah izašli sa zahtjevom da se i u njihovim zemljama održi referendum o ostanku u Uniji.
Danski premijer Lars Leke Rasmusen odbacio je pozive na raspisivanje referenduma ,ali je priznao da su rezultati Bregzita otvorili i tu mogućnost. Danska, kao ni Švedska ne planiraju održavanje referenduma, prenosi AP.
Lider Stranke za nezavisnost Velike Britanije, Najdžel Faraž, upozorio je da je “opšte poznato da će rezultat Bregzita pokrenuti domino efekat u zemljama na sjeveru Evrope, počevši sa Danskom” prenose svjetske agencije.
Veliku Britaniju očekuju „haotični dani” , rekla je Balfur za Tanjug, a kada je riječ o posledicama Bregzita po Evropsku uniju, smatra da će na prvom mjestu to zadati težak udarac nastavku evropskih integracija.
”Velika Britanija će se vjerovatno raspasti. Škotska je već odlučila da će tražiti nezavisnost, a Sjeverna Irska ujednjenje sa Irskom. Premijer Velike Britanije već je najavio ostavku, a Torijevci ( britanska Konzervativna stranka) će se najvjerovatnije podijeliti. Dakle, u pitanju su ogromne posledice”, objasnila je Balfur. Ona smatra da, kratkoročno gledano, EU lideri mogu da odgovore na ovu situaciju tako što će, kao što su već učinili u prvim reakcijama, insistirati na jedinstvu preostalih 27 zemalja članica i pridržavati se člana 50 Evropskog Ugovora.
„Ne očekujem velike promjene u EU u narednih nekoliko godina. Radiće se uglavnom o kriznom menadžmentu, što EU može da iznese. Ekonomija će biti problematična, ali očekuje se da će Velika Britanija biti ta koja će podnijeti težak udarac, a da će uticaj na EU biti nešto lakši”, navodi Rosa Balfur.
Ona smatra da ovaj period generalno nije pogodan za proširenje. Rezultat referenduma i izlazak Britanije iz EU uništiće uticaj Britanije na Balkanu, ocjenjuje britanski analitičar i stručnjak za Balkan Džejms Ker Lindzi.
U dokumentu, nazvanom “Njemačka strategija u slučaju Bregzita”, navodi se da bi Berlin Londonu ponudio “konstruktivne pregovore o izlasku iz EU”, ali bi “postupak razvoda”, koji prema evropskim procedurama traje dvije godine, bio težak. To se prije svega odnosi na pitanje uloge Velike Britanije u Evropskoj investicionoj banci.
Za sada, Velika Britanija će ostati članica Unije. Referendum, da podsjetimo, nije pravno obavezujući, a britanska vlada nema obavezu da djeluje u skladu sa referendumskom odlukom. Međutim, najvjerovatnije je da će britanska vlada aktivirati član 50 Lisabonskog sporazuma. Tada preostale članice izdaju smjernice, a Komisija pregovara u njihovo ime. Da bi izlazak bio potvrđen, neophodno je da se kvalifikovana većina država izjasni “za”.
Velika Britanija će morati da odluči da li želi da ima odnos sa Unijom kao Norveška, Švajcarska ili Turska, ili će pokušati da za sebe izbori poseban status. Većina smatra da dvije godine nisu dovoljne za sređivanje odnosa. Lideri 27 zemalja koje su ostale u Evropskoj uniji održaće u srijedu, 29. juna, prvi samit u takvom sastavu na kojem će se raspravljati šta treba činiti sa Bregzitom.
(Tanjug- rts)
London hoće da ostane u Uniji
Na desetine hiljada građana Londona potpisalo je juče peticiju kojom se traži da ta metropola ostane u Evropskoj uniji, nakon što je gradonačelnik Londona Sadik Kan izjavio da prestonica takođe ima pravo glasa kad je riječ o pregovorima o izlasku Britanije iz Evropske unije. Peticiju pod naslovom ,,Za proglašenje Londona nezavisnim od Ujedinjenog Kraljevstva i priključenje Evropskoj uniji” je na sajtu change.org dosad potpisalo više od 40.000 ljudi, prenijela je agencija AFP. Inače, u Londonu je pobijedila opcija za ostanak, za koju je glasalo 60 odsto stanovnika. Osim Londona, Škotska i Sjeverna Irska su jedini djelovi Ujedinjenog Kraljevstva gdje je većina građana glasala za ostanak.
Kampanja ovjenčana islamofobijom
Turski ministar za odnose sa EU Omer Čelik je izjavio da je britanska kampanja bila “ovjenčana islamofobijom i anti-turskim osjećanjem koje su podsticali vodeći političari”, prenosi Rojters. Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu izjavio je da je politika proširenja i integracija koju je vodila EU bila “potpuni neuspjeh” ali da će ekonomski odnosi Turske sa Britanijom i EU opstati. Zvaničnu Ankaru je posebno naljutio komentar premijera Dejvida Kamerona, prema pisanju Rojtersa - nekada nepokolebljivog zagovornika turskog pristupanja EU, da “Turska neće ući u uniju do 3000. godine”.
Katalonci hoće referendum
Zagovornici katalonske nezavisnosti smatraju da Bregzit i mogućnost održavanja novog referenduma o samoopredjeljenju Škotske daje dobre argumente njihovim ciljevima pa su ponovno zatražili održavanje referenduma u toj bogatoj sjeveroistočnoj španskoj regiji, prenijela je Hina.
,,I dok se Škotska priprema za raspravu s EU o održavanju drugog referenduma, bez straha možemo reći da je stiglo vrijeme i za naš referendum”, objavio je na svom Tviter nalogu predsjednik Katalonske nacionalne skupštine Jordi Sančez.